Autor: Lejla Softić, dipl.oec. ¹ 

 “Novac ponekad uklanja neprilike, ali ih i stvara.”

- Kineska poslovica

Brojne su nedoumice o prednostima i nedostacima primjene kriptovaluta kao digitalnog novca. Na BH medijima, ovih dana, možemo pročitati izjavu osnivača Microsofta koji smatra da kriptovalute direktno uzrokuju smrt, jer olakšavaju mogućnost kupovine droge, a da anonimnost digitalnih valuta znači istovremeno i njihovu povezanost sa finansiranjem terorizma i pranjem novca.

Anonimnost kriptovaluta jedna je od značajki ne samo digitalnog, nego i papirnog novca. Praćenje digitalnih transakcija, jer digitalne valute kontrolira softver, može se uspješnije postići npr. istragom o upotrebi digitanog novca, nego u slučaju npr. istrage o upotrebi papirnog novca, koji se kao i digitalni novac, može koristiti za kupovinu droge, finansiranje terorizma, pranje novca i druge nelegalne aktivnosti.

Pranje novca[1] označava uvođenje ili uključivanje nezakonito stečenog novca (ili imovine u cjelini) u regularne novčane tokove. Nezakonito stečen novac je rezultat ilegalnih aktivnosti (npr. trgovina drogama, oružja ili utaje poreza) ili služi financiranju nezakonitih aktivnosti. Pranje novca je u većini država kazneno djelo.
Pokazatelji za pranje novca su: brojni tekući računi, visoke gotovinske uplate, nošenje/pohranjivanje velike količine novca u gotovini, prihvaćanje loših uvjeta pri ulaganju sredstava.

Širenje dezinformacija, za ili protiv primjene kriptovaluta, ne predstavlja objektivno medijsko informiranje šire javnosti. Površno tumačenje finansijskih pojmova u medijima od strane pojedinih influencer-a[2] i plasiranje (dez)informacija može na tržištu kreirati preduvjete za dodatne zloupotrebe, naročito kada se radi o primjeni novih tehnologija kao što je npr. blockchain i kriptovalute.

 

Sa ciljem  otklanjanja nedoumica pomenimo neke od primjena kriptovaluta:

•  razmjena vrijednosti: kao i kod svake druge valute, da li valuta ima vrijednost i da li će je ljudi koristiti za razmjenu zavisi samo od povjerenja ljudi u tu valutu;
• skladištenje vrijednosti: na ovo utiče zakon ponude i potražnje, ali i povjerenje ljudi u vrijednost valute odnosno njenu buduću vrijednost;
• decentralizovani servisi: kriptovalute će omogućiti decentralizaciju mnogih servisa koje danas koristimo uz sve prednosti blockchaina;
• digitalizacija imovine: mogu biti iskorišćene za preslikavanje vlasništva i vrijednosti u fizičkom svijetu na digitalne platforme;
• projektno finansiranje: postalo je jednostavno iskoristiti kreiranje i emitovanje kriptovalute za finansiranje projekata iako oni možda ne moraju biti bazirani na blockchainu;
• mašinske transakcije: kriptovalute će omogućiti još jednu važnu funkciju pametnim uređajima, a to su automatizovane transakcije između njih.

Suvremene tehnologije - digitalni novac, kao i tradicionalni alati – papirni novac (konvencionalne valute) imaju svoje prednosti i nedostatke. Jedan od načina na koji se mogu spoznati prednosti i nedostaci kriptovaluta, u odnosu na konvencionalni novac, jeste uporedni prikaz pozitivnih i negativnih značajki za oba pojavna oblika novca: digitalni i konvencionalni. Uz anonimnost kao jednu od prednosti kriptovaluta, obično se navode i nizak rizik inflacije i kolapsa valute, jednostavnije, sigurnije i jeftinije obavljanje transakcija, kao i „laka“ prenosivost.

Navedene prednosti kriptovaluta, ujedno su najveći nedostaci konvencionalnih valuta - papirnog novca, koji se kao i digitalni novac može anonimno upotrebljavati, ali podliježe riziku inflacije i mogućnosti kolapsa valute, odnosno korištenje i čuvanje konvencionalnih valuta je kompleksnije, nesigurnije i skuplje u odnosu na digitalni novac, jer se radi o fizički zahtjevnijem obliku čuvanja novca, koje podrazumijeva npr. upotrebu sefova itd. Kao osnovni nedostaci kriptovaluta najčešće se navode visoka volatilnost⁴ - vrijednost kriptovaluta iznimno često se mijenja, za koju nitko ne jamči i nema zaštitne mehanizme u slučaju krađe.
Suprotno tome, osnovna prednost konvencionalnih valuta, jer ih izdaju države/centralne banke, jeste relativna sigurnost koja se očituje u zakonski propisnom načinu izdavanja i zaštitnom mehanizmu u slučaju krađe, krivotvorenja, pranja novca i drugih nelegalnih postupanja sa konvencionalnim novcem. Rizik volatilnosti postoji i kod konvencionalnih valuta, ali je on znatno manji u odnosu na kriptovalute.

Kriptovalute omogućavaju plaćanje roba i usluga bez posredovanja banaka i drugih tradicionalnih financijskih institucija, ali i vlasti – jedna je od prednosti koja se obično navodi uz kriptovalute. Banke, finansijske institucije i vlasti (države) mogu biti izdavaoci kriptovaluta odnosno za vlastite potrebe mogu koristiti i regulirati primjenu blockchain tehnologije. Pozitivan primjeri su 4 banke, među najvećim u svijetu, koje su pokrenule projekat izrade vlastite kriptovalute zasnovan na blockchain tehnologiji. Emirat Dubai postala je prva država koja službeno ulazi u prostor kriptovaluta i uskoro će emCash biti državna digitalna valuta, koja je legalna u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a CryptoRuble će biti zvanična ruska kriptovaluta, koja će biti nadzirana od strane vlasti i neće se moći rudariti.

U kojoj mjeri će izdavanje i primjena kriptovaluta biti regulirano, u narednom periodu, sa ciljem legalne i bezbjedne primjene prednosti blockchain tehnologija i kriptovaluta, zavisi od proaktivnosti: regulatora na finansijskom tržišta, svih tržišnih aktera i krajnjih korisnika.

Na BH tržištu trenutne aktivnost državnih institucija i banaka u oblasti kriptovaluta je minimalna, i svodi se na 2 zvanična saopštenja, koja su objavljena u 2018. godini:

• novčana sredstva uložena u kriptovalute nisu zaštićena sistemom osiguranja depozita, te je prije odluke o njihovom korištenju potrebno detaljno se informirati o mogućim rizicima kupovanja, trgovanja i korištenja takvih valuta - izjava je Centralne banke BiH;
• utvrđena je potreba praćenja trendova kao što su: kriptovalute, crowdfunding i blockchain tehnologije – izjava je Udruženja banaka BiH.

Korištenje kriptovaluta u medijima, isključivo u kontekstu kriminalnog i rizičnog poslovanja, nije primjereno, a začarani krug needukacije i neinformisanosti potrebno je prekinuti, sa ciljem zaštite ulagača u kriptovalute i povećanja povjerenja u digitalnu valutu, kreiranjem zakonskih okvira i drugih mehanizmima zaštite krajnjih korisnika. Korištenje kriptovaluta i njihovo rudarenje koje se u medijima predstavlja kao kriminalna aktivnost može biti sredstvo propagande influencer-a, koji zloupotrebljavaju neznanje i neinformiranost krajnjih korisnika, kao vlastitu tržišnu priliku za plasman npr. softvera protiv neželjenog rudarenja kriptovaluta, i tako legalnim putem ostvaruju zaradu na blockchain tehnologiji i primjeni kriptovaluta, profilirajući se na tržištu kao „zaštitnici“ od malverzacija u digitalnom okruženju. 

---

_{[1] SoftConsulting s.p. Tuzla,Trg slobode 16 ( BIT Centar), 750000 Tuzla, e-mail: [email protected]}

_{[2]  Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Pranje_novca} 

_{[3] Op.a. Influencer -  osoba ili skupina osoba koji mogu utjecati na poslovne odluke zbog svog ugleda, položaja ili veza, te čije mišljenje i djelovanje ima veću težinu nego mišljenje ili djelovanje njihovih kolega ili usporedivih skupina.}

_{[4] Op.a. Volatilnost - veličina promjena cijene u nekom proteklom periodu. Jedan je od pokazatelja rizika.}

Oznake:

---

Ostavite komentar!

---