Autor: Lejla Softić, dipl.oec. ¹ 

 

“ Novcem i idealisti mogu mnogo toga ostvariti”

– Erich Maria Remarque

 

Nedostatak finansijskog obrazovanja jedna je od prepreka koje sprečavaju razvoj poduzetništva. Znanje i vještine neophodne za upravljanje finansijama jednako je važno kao i samo finansiranje poduzetničkog poduhvata. Finansiranjem novih poduzetničkih projekata, bez istovremenog ulaganja nematerijalnih resursa (vremena i znanja finansijskih stručnjaka) u razvoj nedostajućih znanja i vještina preduzetnika ne može se uspješno riješiti aktualna problematika u društvu. Za uspješno rješavanje aktualne problematike u društvu, jedan od mogućih pristupa finansiranju poduzetničkih projekata je primjena modela društvenog bankarstva. 

Šta je društveno odgovorno bankarstvo?

Etičko bankarstvo i društveno odgovorno bankarstvo novi su oblici pružanja bankarskih usluga, koji izuzev profitnih, nastoje ostvariti i određene ciljeve u pogledu zaštite okoliša, promicanja društvene jednakosti, ujednačenog razvoja i ostalih širih društvenih ciljeva. Etičko bankarstvo podrazumijeva radikalniju posvećenost banaka ekološkim i društvenim pitanjima, u odnosu na društveno odgovorno bankarstvo koje predstavlja svojevrsnu dobrovoljnu nadogradnju na tradicionalno profitno usmjerene bankarske koncepcije.

                

 

Karakteristike socijalnih banaka

Socijalno bankarstvo podrazumijeva bankarske i finansijske usluge čiji je glavni cilj doprinijeti razvoju i prosperitetu ljudi na globalnom nivou, danas i u budućnosti. To znači istovremeno uzimati u obzir društvene, ekološke, kulturne i ekonomske učinke aktivnosti na svim razinama, sa ciljem smanjenja negativnih i povećanja pozitivnih učinaka za opće dobro. U tom kontekstu novac i novčana dobit prvenstveno služe za postizanje navedenih ciljeva.

Najznačajnije karakteristike socijalnih banaka su:

⦁ sveukupnost socijalnih, ekoloških i etičkih kriterija za sprječavanje/podržavanje aktivnosti koje štete/potiču opće dobro,
⦁ usredotočenost na potrebe zajednica u realnoj privredi i civilnom društvu,
⦁ baza nemonetarnih vrijednosti upravlja svim poslovnim aktivnostima,
⦁ vlasničke strukture sprečavaju ovisnost o dominantnom pojedinačnom interesu,
⦁ participativne organizacijske strukture i odnosi sa klijentima,
⦁ proaktivan dijalog sa dionicima i angažman u javnom diskursu,
⦁ promicanje finansijskih davanja kao središnjeg sastojka obnove i razvoja,
⦁ odbacivanje načela maksimizacije dobiti i špekulativnih aktivnosti,
⦁ strategije koje ograničavaju izloženost riziku i osiguravaju otpornost na isti,
⦁ transparentnost i odgovornost.

Praktična strana društvenog bankarstva

Društveno bankarstvo rezultat je činjenice da oko 30% odraslog stanovništva u regiji zbog visine ili izostanka primanja uopšte ne koristi bankarske usluge. Iskorak prema tom segmentu klijenata prije svega je rezultat pragmatičnosti banaka da kroz ulaganje u zajednicu, obrazovanje i olakšavanje pristupa finansiranju npr. poduzetnika početnika ili onih koji zapošljavaju osobe sa posebnim potrebama, pripadnike etničkih manjina, dugotrajno nezaposlene, beskućnike i druge kategorije stanovnika, pridonose rješenju socijalnih problema u široj zajednici.

Izlazak iz okvira tradicionalnog bankarstva vrši se sa ciljem pružanja stručne i finansijske podrške stanovništvu kako bi razumjeti osnovne pojmove o osobnim finansijama, štednji, šta je (ne)zdravo kreditiranje, kako smanjiti troškove i uštedjeti, pa do toga da se u suradnji sa nevladinim sektorom i organizacijama civilnog društva omogući lakši pristup finansiranju.

P2P pozajmljivanje - poslovni model budućnosti

Još jedan aspekt socijalnog bankarstva je socijalno kreditiranje tzv. 'peer-to-peer' (P2P) pozajmljivanje. Ovaj sektor je doživio svoj 'procvat' nakon globalne finansijske krize kada su tradicionalni zajmodavci prestali pružati određene finansijske usluge potrošačima i malim preduzećima kojima je postajalo sve teže dobiti kredite na neosiguranoj osnovi. Tehnološki razvoj, također, omogućava ljudima da se povežu putem interneta kako bi poslovali jedni sa drugima, a što je rezultiralo razvojem P2P sektora.

Globalno tržište za P2P pozajmljivanja do 2020. godine moglo bi narasti do 290 milijardi dolara, navodi se u izvještaju Morgan Stanleya. Brzi rast vjerojatno će izazvati povećani regulatorni nadzor, osobito zbog rizika povezanih sa pranjem novca i finansiranjem terorizma, što može smanjiti njegovu eksponencijalnu stopu rasta. Ostali faktori koji bi mogli usporiti njegov rast su: više kamatne stope, ekonomska kriza i izjednačeni odnosi sa bankama. Povezivanje ljudi diljem svijeta u komunikacijske svrhe ili obavljanje finansijskih transakcija, kao što je P2P, ima ogroman neiskorišten potencijal za razvoj poduzetništva.

Zaključak

Društveno bankarstvo nije inicijativa za društveno odgovorno poslovanje (DOP), nego je to poslovni model koji pruža podršku ljudima koji nisu imali pristup tržištu rada, te na taj način niti primanjima koja bi im omogućila korištenje usluga tradicionalnog bankarstva ili im je taj pristup bio vrlo ograničen pri npr. pokretanju vlastitih mikropoduzeća. Na taj način, mikropoduzetnici stiču potrebno finansijsko samopouzdanje, jer uz program poslovnog mentorstva koncept društvenog bankarstva osigurava i finansiranje start-up preduzeća. Na taj način postiže se učinkovitije rješavanje nekih od problema u društvu poput: nezaposlenosti mladih, društvene integracije i siromaštva.

O značaju društvenog bankarstva za razvoj poduzetništva najbolje prikazuje primjer dobre prakse i ostvareni učinci programa društvenog bankarstva Erste Groupe. Zahvaljujući pristupu poslovnim savjetima i kreditima za start-upove, preko 2.500 ljudi, uglavnom iz ruralnih područja i manjih gradova, uspjelo je pokrenuti vlastiti posao i zaposliti druge ljude iz svojih lokalnih zajednica. 400 društvenih organizacija i 6.500 malih poljoprivrednika je pridonio otvaranju gotovo 14.000 novih radnih mjesta.

---

^{[1] SoftConsulting s.p. Tuzla,Trg slobode 16 ( BIT Centar), 750000 Tuzla, e-mail: [email protected]}

Oznake:

---

Komentari nisu dozvoljeni za ovaj članak.