Štednja

Štednja uopšteno znači čuvanje i odlaganje materijalnih dobara i novca, na primjer, ulaganjem u banku ili recimo u penzioni fond. Banke nude različite mogućnosti i pogodnosti za akumuliranje novca koji nakon izvijesnog vremena možete koristiti u određene svrhe. Dvije osnovne vrste štednje su štednja po viđenju tzv. a vista štednja, te oročena štednja, odnosno štednja na određeni rok. Kada štedite svoj novac kod banke, banka Vas nagrađuje dodajući iznos novca povrh iznosa koji ste položili i taj se dodatni iznos naziva kamata. U širem smislu, štednja znači smanjenje troškova. Za razliku od investicije koja je takođe ulaganje novca, štednja nema elemente rizika.

Na kliker.ba potražite i uporedite uslove domaćih banaka kada su u pitanju ponude raznih oblika štednje. 

Slobodna štednja je vid oročene štednje u KM i EUR valuti koji Vam daje mogućnost neograničenog broja uplata i povremene isplate u toku oročenja. Namijenjen je osobama koje s vremena na vrijeme imaju višak sredstava koja žele uložiti bez mijenjanja krajnjeg roka dospijeća ugovora.
Slobodna štednja je depozitni proizvod koja omogućava neograničen broj uplata i povremene isplate u toku oročenja.
Namjenjena klijentima koji žele da su im sredstva uvijek na raspolaganju i da u toku perioda oročenja mogu uplaćivati i podizati novac sa istog oročenog depozita.
Ugovara se u KM i EUR valuti.

Rentna štednja je proizvod koji klijentu dozvoljava da štedi, a istovremeno prima rentu, tako što se ugovara periodična isplata kamate u toku oročenja. Rentna štednja je namijenjena klijentima koji imaju veće iznose sredstava, a koji žele i dalje da štede i istovremeno iz kamate finansiraju određene-tekuće potrebe.

Dugoročno oročeni depoziti u domaćoj valuti se ugovaraju uz valutnu klauzulu - EUR.

Dječija štednja namijenjena je Vašoj djeci koju na taj način već od malih nogu podstičete na štednju i kao takva daje mogućnost roditeljima da novac koji dijete dobija od rođaka i prijatelja jednostavno usmjeravaju na dječiji štedni račun. Tako će se sredstva akumulirati na jednom mjestu a ušteđena svota će znatno porasti.

Osim mogućnosti da uštedite novac koji će vašem dijetetu biti potreban za školovanje, ekskurziju, kupovinu automobila kada postane punoljetno ili za ispunjenje drugih planova i želja, štednjom pomažete dijetetu da od najranijeg uzrasta nauči da štedi i odgovorno raspolaže novcem.

Razlikuje se materijalna, novčana, individualna, kolektivna, dobrovoljna i prisilna štednja. Zbog njenog velikog značenja za društvo svaka zemlja vodi brigu o štednji, osniva za to posebne ustanove, različitim mjerama podstiče stanovništvo da štedi i brine se da uštede budu racionalno iskorištene. Posebno je rasprostranjena štednja novca, i to ulaganjem novca u štedne ustanove, banke ili poštanske štedionice. Za tu svrhu štedne ustanove izdaju posebne štedne knjižice. Gomilanjem mnogobrojnih sitnih štednih uloga prikupljaju se velika novčana sredstva, koja se mogu iskoristiti za postizanje krupnih ekonomskih ili drugih društvenih ciljeva.

Godine 1924. u Milanu osnovan je Međunarodni institut za štednju. Istovremeno je uveden i Sjvetski dan štednje (31. oktobar), kada se posebno zapaža propaganda štednje preko najrazličitijih sredstava javnog informisanja, dodjeljuju se štedišama različičite nagrade i sl. 

Novčani depoziti su sredstva komitenata, najčešče stanovništva, koja su oročena ili po viđenju, a na koje komitent zarađuje kamatu koja je definisana kamatnom stopom. Kod oročenih depozita komitent se obvezuje "držati" sredstva kod banke na duže vrijeme, često 3, 6 ili 12 mjeseci, te time stiče pravo na višu kamatu. U slučaju opoziva sredstava prije roka, banka komitentu isplaćuje nižu kamatnu stopu od definisane.

Kod depozita po viđenju komitent ima pravo, bilo kada, po prvom pozivu, zatražiti povrat sredstava, ali je kamata koju zarađuje ovakvim štednjom puno niža. Također banke nude mogućnost i rentne štednje ili depozite sa višekratnim uplatama, gdje se kamata isplaćuje kroz razdoblje štednje te depozite uz višekratne uplate gdje komitent tokom određenog razdoblja, npr. mjesečno, uplaćuje predefinirani iznos sredstava, koje ima pravo povući na kraju predefiniranog, najčešće 2-4 godine, roka štednje.
Banka depozit vidi kao jeftini izvor sredstava, koji oplođuje plasiranjem kroz kredite s time da krediti ,u pravilu, uvijek imaju višu kamatnu stopu nego depoziti.