Ili prijavi se pomoću:

Autor: Lejla Softić, dipl.oec. 

Brojne su prednosti primjene digitalnih trendova u bankarstvu. Na žalost, BH bankarstvo još uvijek se suočava sa brojnim izazovima pri impelementaciji disruptivnih digitalnih trendova, kao što su to: neadekvatna ili zastarjela legislativa, neusklađenost sa PSD2 standardima, izostanak primjene 'open banking' koncepta itd. U nadi da će banke na domicilnom tržištu uspješno savladati navedene izazove, donosioci odluka u BH bankarstvu trebaju biti trajno opredjeljeni da efikasnije i brže koriste digitalne trendove za kontinuirano unapređenje bankarskih (i finansijskih) usluga na domicilnom tržištu.

Šta je PSD2?

PSD2 (engl. Payment Service Providers Directive) je europska regulativa za usluge elektroničkog plaćanja. Nastoji učiniti plaćanja sigurnijima u Europi, potaknuti inovacije i pomoći bankarskim uslugama, pri primjeni novih tehnologija. PSD2 je dokaz sve veće važnosti koju sučelja aplikacijskih programa (API) dobivaju u različitim finansijskim sektorima.
Sve je započelo 2007. godine s Direktivom o pružateljima platnih usluga (PSD), koja je nastojala doprinijeti razvoju jedinstvenog tržišta plaćanja u EU kako bi se promicale inovacije, konkurenost i učinkovitost.
Europska komisija je 2013. godine predložila amandman (odatle potiču i PSD2), koji je imao za cilj poboljšati ove ciljeve odnosno poboljšati zaštitu potrošača, ojačati sigurnost na tržištu plaćanja i olakšati razvoj novih metoda plaćanja i e-trgovine.

Na Kliker.ba uporedite ponude svih banaka - brzo i besplatno zatražite upit i uštedite >>

Primjena disruptivnih digitalnih trendova na BH tržištu

Bankarstvo kao usluga (BaaS) još uvijek nije poslovni koncept koji je uspješno zaživio na BH tržištu. Konvencionalno bankarstvo, bez obzira što koristi digitalne alate, dominantni je koncept poslovanja u BiH. Iako pojedina FinTech preduzeća pokušavaju napraviti određene promjene i pozitivne pomake u ovoj oblasti, to još uvijek nije moguće učiniti na zadovoljavajući način, jer monopolski položaj na BH tržištu imaju konvencionalne banke tj. tradicionalni način bankarskog (i finansijskog) poslovanja.

Zaostatak pri primjeni disruptivnih digitalnih trendova na domicilnom tržištu najviše utiče na krajnje korisnike bankarskih usluga, koji plaćaju višu cijenu usluga ili koriste finansijske usluge koje nisu u skladu sa njihovim potrebama. Također, izostaju inovacije i konkurentsko djelovanje na BH tržištu, između banaka, kao konvencionalnih pružalaca bankarskih usluga i FinTech preduzeća, kao suvremenih pružalaca bankarskih usluga.

Ukoliko BiH želi napredovati i razvijati se u smjeru EU intergracijskih procesa, u narednom periodu, potrebno je kreirati pozitivan poslovni ambijent za veću primjenu disruptivnih digitalnih trendova, ne samo u BH bankarstvu, nego i u e-trgovini odnosno svim sferama života i rada, a što će za rezultat imati učinkovitije korištenje finansijskih i drugih resursa pojedinaca, organizacija i BH društva.

Izostanak inovacija u oblasti povećanja svijesti o značaju štednje novca

Jedan od načina na koji većina banaka na domicilnom tržištu obilježava Svjetski dan štednje, jeste edukacija budućih generacija korisnika bankarskih usluga. Prigodne promotivne aktivnosti obično se organizuju za najmlađe, s ciljem edukacije djece od najranijeg uzrasta o važnosti i navikama štednje novca. Najčešće su to promotivne aktivnosti: posjete poslovnicama banke, dječje predstave, finansijske edukacije kao fakultativne nastavne aktivnosti i slično.

U 21. stoljeću, 'nove' generacije od malih nogu koriste 'pametne' uređaje. Na žalost, niti jedna od banaka koje djeluju na domicilnom tržištu, povodom Svjetskog dana štednje nije kreirala npr. vlastitu mobilnu aplikaciju (igricu i sl.), koja bi bila od pomoći djeci (ali i odraslim korisnicima bankarskih usluga) da spoznaju značaj štednje novca i unaprijede vlastite navike štednje novca.
U ovom slučaju 'krivac' se ne može tražiti u drugima (npr. zakonodavcu, da ne postoje adekvatna regulativa i sl.), nego su za takvu situaciju na BH tržištu odgovorni donosioci odluka u BH bankama, koji još uvijek ne razmišljaju o kvalitetnom zadovoljavanju potreba suvremenih korisnika bankarskih usluga.

Informacija da svaki šesti stanovnik BiH ima minus na računu, kratkoročno može biti profitabilno za banke koje djeluju na domicilnom tržištu. Dugoročno posmatrano, donosioci odluka u BH bankarstvu trebaju početi razmišljati 'izvan okvira' , a ovu informaciju koristiti kao ulazni parametar za razvoj nove usluge npr. e-štednja i sl., koja će zadovoljiti potrebe ciljne skupine korisnika bankarskih usluga za upravljanjem osobnim finansijama, odnosno potrebe trenutnih i budućih štediša.
U suprotnom, izostajati će sva ulaganja u poduzete promotivne aktivnosti povodom Svjetskog dana štednje. To će se dugoročno negativno odraziti i na poslovanje banaka, koje djeluju na domicilnom tržištu, jer neće imati klijente koji će biti finansijski sposobni da koriste i druge bankarske (prvenstveno kreditne) usluge.

Značaj savladavanja izazova primjene digitalnih trendova u BH bankarstvu

Uloga konvencionalnih banaka i FinTech preduzeća na domicilnom tržištu ne mora biti suprostavljena (konkurentska), nego može biti partnerska, s ciljem kvalitetnijeg zadovoljavanja potreba suvremenih korisnika bankarskih (i finansijskih) usluga. Dio korisnika bankarskih usluga bez obzira koji strandardi, inovacije ili digitalne tehnologije se koristile, isključivo će koristiti tradicionalne kanale za pružanje bankarskih (i finansijskih) usluga. Međutim, svi korisnici bankarskih (i finansijskih) usluga koji žele koristiti digitalne kanale za pružanje usluga, trebaju imati mogućnost izbora: da li će koristiti jednu od digitalnih usluga matične banke ili uslugu FinTech preduzeća odnosno drugog pružaoca bankarskih usluga, koji može biti kombinacija usluga matične banke i usluga FinTech preduzeća.

Iako je za poduzimanje nekih aktivnosti potrebno napraviti promjene u oblasti zakonske legislative, nekada je za poduzimanje potrebnih promjena na domicilnom tržištu potrebnija: inovativnost, susretljivost, kooperativnost i sinergija, koja treba imati za konačan cilj: kvalitetnije zadovoljavanje tržišnih potreba suvremenih korisnika bankarskih (i finansijskih) usluga.

Zaključak

Ukoliko, u proteklih 10-tak godina, pogledamo napredak BH društva možemo zaključiti da je bankarski sektor još uvijek na najvišem stupnju razvoja, kada je u pitanju primjena disruptivnih digitalnih trendova. Kada se trenutna dostignuća BH bankarstva pogledaju iz EU perspektive, veoma lako možemo uočiti da postoje značajni zaostatci, pri primjeni disruptivnih digitalnih trendova u BH bankarstvu.

Nekada se 'krivac' može tražiti u npr. vanjskim faktorima, kao što su to: neuređenost tržišta, niska svijest prosječnog i platežna moć korisnika usluga i sl. Suštinski odgovornost je na donosiocima odluka u BH bankarstvu, koji pomalo uživaju na lovorikama vlastitog uspjeha, koji je više zasnovan na monopolskom položaju na BH tržištu, a manje na inovativnosti, poduzetnosti i želji da se kreira bolji ambijent za trenutne i buduće generacije korisnika bankarskih usluga.


  

1 SoftConsulting s.p. Tuzla,Trg slobode 16 ( BIT Centar), 750000 Tuzla, e-mail: [email protected]



Oznake:



Komentari nisu dozvoljeni za ovaj članak.