Kiša je čest pratilac vožnje, a kao posljedicu ima smanjenje vidljivosti i pogoršavanje uslova sigurne vožnje. Kiša donosi niz opasnosti i često je uzrok saobraćajnih nezgoda zbog smanjenog prijanjanja, smanjene vidljivosti, mogućnosti trenutnog otkazivanja kočnica, dinamičkih udara, nastajanja vodenog klina i prekrivenih oznaka na cesti.

Kada kiša pada, na cesti se stvara sloj vode i gume slabije prijanjaju uz cestu (trenje između gume i površine ceste je manje) što smanjuje upravljačke i kočione sposobnosti vozila. Veličina trenja između guma i ceste zavisi o dubini profila guma, brzini kretanja i karakteristika ceste (vrste ceste).

Tokom vožnje po kiši, treba usmjeriti pogled dalje ispred vozila jer postoji mogućnost nalijetanja na rupe napunjene vodom ili na vodu na cesti, pri čemu može doći do vodenog udara.
Pri mimoilaženju s drugim vozilom može doći do iznenadnog zalijevanja vjetrobranskog stakla, čime se smanjuje vidljivost, a u toj situaciji vozač može izgubiti prisebnost i kontrolu nad vozilom. Pobrinite se da brisači rade efikasno i bezprijekorno.

Za vrijeme vožnje po kiši ne dozvolite da se vodena para kondenzuje u unutrašnjiosti vozila. U takvim uslovima treba koristiti ventilaciju i grijanje. Kombinacijom ovih uređaja najbolje će se odstraniti suvišna vodena para i obezbediti sigurna vožnja.

PRVA KIŠA JE NAJOPASNIJA

Na početku kiše, uslovi na putu otežavaju vožnju pošto voda, blato i ulje formiraju veoma klizav sloj. Vozači će osetiti da je kontrola vozila umanjena i upozoravamo ih da budu posebno pažljivi u prvih pola sata od početka kiše.

VODENI KLIN

Kod obilnih i dugotrajnih kiša na cestama se često zadržava voda. Pri vožnji u tim uslovima pod točkom se stvara sloj vode, odnosno „vodeni klin“. Kada je sloj vode dublji, ili kada se po cesti pokrivenom vodom vozi velikom brzinom, guma se počinje penjati na sloj vode, „vodeni klin“ je izdiže, što uslovljava odvajanje gume od ceste. Gubi se dodir sa cestom i tada točak “skija” po vodi. Gume tada nisu više sposobne prenijeti na cestu vučnu silu, silu kočenja i bočne sile.

Pri brzoj vožnji gube se primarne sposobnosti gume da koči ili vodi vozilo u željenom pravcu. U slučaju kočenja, prednji točkovi blokiraju i kližu te vozilo gubi upravljivost, odnosno u takvim uslovima se vozilom ne može upravljati.
Nastalo stanje naziva se „aquaplaning“, što u slobodnom prevodu znači skijanje na vodi.
Kod tog stanja upravljanje i kočenje nije moguće. U tom slučaju vrijedi pravilo: upravljač držati pravo i oduzeti gas.
Da biste izbjegli „aquaplaning“, održavajte pravilan pritisak zraka u gumama, pobrinite se za odgovarajući kvalitet gaznoga sloja na gumama i zamijenite gume kad bude potrebno; smanjite brzinu kad je cesta mokra i izbjegavajte lokve. Pokušajte voziti po tragovima guma automobila ispred vas. Ako osjetite akvaplaning, nemojte naglo kočiti. Zbog toga bi vaš automobil mogao kliznuti. Popustite pritisak na papučicu za gas dok se brzina automobila ne smanji i opet ne osjetite kontakt s cestom. Ako morate kočiti, učinite to polako. Ako vaš automobil ima sistem ABS, kočite normalno; računar automobila pobrinut će se za kočenje slično pumpanju ako bude potrebno.

MAGLA

Osim kiše i mokrih puteva, jesen donosi i maglu, što znači da se mora opreznije voziti. Glavni uzroci saobraćajnih nezgoda pri magli su neprilagođena brzina vožnje i nepropisno rastojanje vozila.
Ipak, ko poštuje najvažnija, osnovna pravila za vožnju u ovakvim uslovima, ima dobre izglede da bez posljedica savlada i najgušće oblake magle:

• Pri magli, odmah smanjiti brzinu koja mora biti prilagođena vidljivosti, dakle najviše do 50 km/h.
• Povećati rastojanje. Obično se tokom vožnje pri magli rastojanje pogrešno procjenjuje i čini se da je veće nego što jeste.
• Svjetla za maglu uključiti onda kada je vidljivost manja od 50 m.

Zadnje svjetlo za maglu treba koristiti u uslovima kada je na cesti magla ili je smanjena vidljivost na manje od 50 metara, i to samo kada iza vašega vozila nema drugih vozila ili kada ste posljednje vozilo u koloni. Čim vaše vozilo sustigne drugo vozilo, svjetlo za maglu treba isključiti kako ne bi ometalo vozača iza. Obratite pažnju na signalnu sijalicu zadnjeg svjetla za maglu, ona vas podsjeća na uključeno svjetlo.

Vožnja pri magli zahtjeva od vozača maksimalnu koncentraciju i češće pauze tokom vožnje. Preporučuje se da se za vrijeme pauze vozilo parkira sa uključenim svjetlima kako bi drugi vozači mogli lakše da primjete automobil.

PONAŠANJE U SAOBRAĆAJU

Nemojte voziti preblizu velikih autobusa ili kamiona. I vozila sa manjim gumama stvaraju "sprej" kojim prskaju vaše vjetrobransko staklo i smanjuju vidljivost, a kamoli kamioni i autobusi s ogromnim gumama. Budite oprezni prilikom preticanja većih vozila. Pokušajte voziti po tragu vozila koji vozi ispred vas. Također, nemojte sjedati za volan ako ste umorni i ne zaboravite praviti pauze svakih 2 - 3 sata vožnje. Vožnja po kiši zahtjeva puno veću koncentraciju i češće pauze za odmor.

_{Izvor: www.bihamk.ba}

Oznake:

---

Ostavite komentar!

---